O nama

GRADIMO KUĆE ZNANJA

Na jednome mjestu Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“ otvara, besplatno za čitanje, cjelokupna izdanja naših knjiga i časopisa. Projekt je nastavak našeg opredjeljenja da znanje učinimo dostupnim svima, ne komercijalno, nego obrazovno i kulturno osvješteno, i da sistemski ojačamo pamćenje zajednice kroz digitalnu infrastrukturu. Program se realizira uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića.

NAŠE IZDAVAŠTVO

Nacionalna koordinacija „pokrenula je trodijelno izdavaštvo kroz tri edicije: „Behar“, „Biser“ i „Ljiljan“. Riječ je o strateškom kulturnom iskoraku koji sistemski promiče bošnjačku pisanu riječ u Hrvatskoj. Prva kapitalna izdanja postavljena su kao temelj za 2025. godinu. Glavni urednik je Filip Mursel Begović, ujedno voditelj Bošnjačkog medijskog centra i glavni urednik časopisa „Bosna“, a izvršni urednik izdavaštva je književnik Mahir Sokolija.

Biblioteka „Behar“ donosi referentna, antologijska i enciklopedijska izdanja, stub znanja i orijentir u nastavi i kulturi.

Biblioteka „Biser“ predstavlja lektiru za djecu i omladinu, s fokusom na nastavu bosanskog jezika i kulture po Modelu C.

Biblioteka „Ljiljan“ fokusira se na recentna djela savremene misli, duhovnosti i identitetske refleksije, knjige koje razgovaraju s ovovremenošću.

Ovim izdavaštvom „utvrđujemo i revitaliziramo zamrle oblike institucionalne infrastrukture pamćenja“ bošnjačke manjine u Hrvatskoj, ne samo za prestiž, nego uočavamo stvarnu potrebu jednog naroda da o sebi govori znanjem i vlastitim glasom.

ČASOPIS „BOSNA“

„Bosna“ je mjesečni časopis za društveno‑politička pitanja i kulturu, pokrenut krajem 2023. kako bi popunio prazninu nastalu gašenjem nekadašnjih bošnjačkih časopisa u Hrvatskoj („Behar“ i „Preporodov Journal“). Urednička koncepcija je dvostruka: informativno‑obrazovna podrška bošnjačkoj manjini i dijaloški most prema hrvatskoj većini i drugim manjinama.

Časopis nosi historijsko ime po prvom bosanskohercegovačkom listu „Bosna“ (1866–1878), koji je uređivao Mehmed Šakir Kurtćehajić, prvi bošnjački novinar i simbol modernizacije i susreta „evropejstva“ s orijentalnom tradicijom.  „Bosna“ uključuje i podlistak „Bosna info“, koji reportažno, a ne samo vijestima, prati rad udruga i vijeća Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

Časopis ima i svoju web inačicu bosna.hr koja svakodnevno donosi pregršt sadržaja.

ŠTA DAJEMO NA UVID?

Izdanja iz edicija „Behar“, „Biser“ i „Ljiljan“ – referentne, školske i savremene naslove.

Izdanja časopisa „Bosna“, uključujući tematske brojeve i podlistak „Bosna info“.

No u planu je širenje repozitorija kroz partnerstva, cilj je umrežiti i druge relevantne kulturne aktere i edicije kako bi se gradila dugoročna digitalna biblioteka bošnjačke kulture, što vidimo kao naš programski okvir i institucionalni model.

Platforma je namijenjena online čitanju, fokus je na dostupnosti i obrazovnoj funkciji.

BIBLIOTEKA I ARHIV KLJUČNE SU BAŠTINSKE USTANOVE

U bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj historiji biblioteke su među prvim institucijama kulture. U osmansko doba uspostavljena je mreža medresanskih, džamijskih i tekijskih biblioteka, što predstavlja ranu institucionalizaciju baštinskih ustanova na ovim prostorima (biblioteke, arhivi, muzeji).

Najstarija poznata javna biblioteka je Gazi Husrev‑begova biblioteka (1537.), koja je kroz stoljeća ne samo čuvala nego i proizvodila knjigu (prepisivačke radionice), a u modernom vremenu izrasla u temeljnu ustanovu bošnjačke kulture, što predstavlja sinkretizam bibliotečke, arhivske, muzejske i konzervatorsko‑restauratorske djelatnosti.

U najtežim ratnim okolnostima upravo je GHB među prvima u regiji pokrenula mikrofilmiranje i potom masovniju digitalizaciju fondova, pokazavši kako se kulturno pamćenje spašava i dugoročno otvara javnosti kroz tehnologiju („Digitalna GHB“).

Od 1970‑ih do danas oblikovani su i standardi bibliografskog opisa, CIP i ISBN prakse te strukovni i zakonski okviri, čime je bibliotečka djelatnost potvrđena kao javni interes i infrastruktura znanja – okvir koji i mi danas nasljeđujemo i prilagođavamo digitalnom dobu.

Biblioteka i arhiv nisu skladišta, nego institucije pamćenja bez kojih nema kontinuiteta identiteta, obrazovanja i kulturne suverenosti. Naša Digitalna bošnjačka biblioteka upravo zato nastaje kao baštinski projekt, da sabiremo, čuvamo, interpretiramo i otvaramo sadržaje zajednici, sada kroz pristupačnu i održivu digitalnu platformu.